PRIRODNE VREDNOSTI "STARE TISE" KOD BISERNOG OSTRVA
Park Prirode "STARA TISA" kod BISERNOG OSTRVA prostire se na 391 ha od čega je 6% u režimu zaštite II (drugog) a ostalo pripada III (trećem) stepenu zaštite i obuhvata tri opštine: Bečej, Novi Bečej, i Žabalj. Meandar TISE je najduži u Vojvodini i iznosi 24,5 km. Kategorija prirodnog dobra po zakonodavstvu Republike Srbije - III kategorija. Kategorija prirodnog dobra prema klasifikaciji svetske unije za zaštitu prirode (IUCN) - V (peta) kategorija.
Na zaštićenom području dominiraju površinske vode i njihovi tršćaci kao i livade i šume u priobalnom delu. Cilj zaštite je očuvanje još preostalih površina koje pružaju utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama i lako mogu nestati sa ovog područja.
Najznačajnija vrednost Parka prirode je beli lokvanj koji je na listi prirodnih retkosti Srbije. Najzastupljenija je grupa vodenih biljaka koje su po nekim autorima reliktnog obeležja u ovom delu Evrope, kao što je krocanj, vodeno leće, vodeni griz, žabljak. Za očuvanje biodiverziteta područja značajni su zuka i žabljak koji su prema stepenu igroženosti IUCN određeni kao kritički ugrožene vrste i nalaze se na Preliminarnoj Crvenoj listi flore Srbije.
Riblji fond je bogat sa 23 vrsta riba npr. sunčica, šaran, som, jaz. Najugroženije vrste su gavčica, sabljarka, som, štuka, bucov i njihova zaštita na području gde žive je zakonom uređena (prema Bernskoj konvenciji).
Na ovom lokalitetu je zabeleženo 7 vrsta vodozemaca i 3 vrste gmizavaca. Jako je važno da se sačuvaju lokaliteti navedenih vrsta, jer je to neophodno za preživljavanje i razmnožavanje, a neke se ubrajaju u prirodne retkosti. Na istraživanom prostoru registrovano je 166 vrsta ptica, od toga 87 vrsta je zaštićeno Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti Republike Srbije, dok neke spadaju u grupu najugroženijih životinja na Planeti a to su mali vranac, patka njorka, orao belorepan, stepski soko koji su prolaznici ili retki gosti. Na CITES listi se nalazi tri izuzteno ugrožene vrste i to orao belorepan, stepski soko, kukuvija.
Na području "STARE TISE" posebnu pažnju u zaštiti treba posvetiti pticama gnezdaricama, pre svega retkim vrstama kao što su bukavac, eja močvarica, sivi barski petlić i modrovoljka, jer tršćaci i priobalna vegetacija su jedno od najvažnijih staništa za njih. Fauna sisara je bogata vrstama. Većina vrsta sisara su ugroženi kao što su vidra, jazavac, kuna belica, hermelin, kako progonom od strane čoveka, tako još više nestajanjem staništa. Sve navedene vrste predstavljaju u lancu ishrane značajnu kariku funkcionisanja postojećih ekosistema.
Na zaštićenom području dominiraju površinske vode i njihovi tršćaci kao i livade i šume u priobalnom delu. Cilj zaštite je očuvanje još preostalih površina koje pružaju utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama i lako mogu nestati sa ovog područja.
 |
Riblji fond je bogat sa 23 vrsta riba npr. sunčica, šaran, som, jaz. Najugroženije vrste su gavčica, sabljarka, som, štuka, bucov i njihova zaštita na području gde žive je zakonom uređena (prema Bernskoj konvenciji).
 |
 |
ŠTA MOŽEMO UČINITI ZA NJIHOVO OČUVANJE?
 |
Zaštita "STARE TISE" je proglašeno odlukom tri opštine, čemu je prethodila izrada studije Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
Cilj Propisa zaštite prirode je da uredi delatnosti na prirodnom dobru i to tako da one u što manjoj meri ugrožavaju živi svet Parka prirode.
Stručnjaci zaštite prirode prate populacije ugroženih vrsta (evidencija, kartiranje živog sveta koje su retkosti područja).
U cilju poboljšanja stanja živog sveta izrađen je plan zaštite i unapređenja Parka prirode, a plan gazdovanja je prilagođen propisima zaštite prirode.
Vlasnici poseda dužni su da duž obale oslobode prolaz za tehničku stazu (za obeležavanje, kontrolu čuvarske službe, za istraživanje itd.).
Staralac Parka prirode je JP "Komunalac" iz Bečeja. Preko svojih stručnjaka i čuvarske službe prati i nadzire dešavanja na području i pruža informacionu pomoć korisnicima. Prati populaciju retkih vrsta i organizuje njihovu zaštitu, preduzima mere za suzbijanje onih vrsta živog sveta koje ugrožavaju okolinu (npr. manjov).
Sarađuje sa udruženjima koji pomažu u raznim delatnostima.
Cilj Propisa zaštite prirode je da uredi delatnosti na prirodnom dobru i to tako da one u što manjoj meri ugrožavaju živi svet Parka prirode.
Stručnjaci zaštite prirode prate populacije ugroženih vrsta (evidencija, kartiranje živog sveta koje su retkosti područja).
U cilju poboljšanja stanja živog sveta izrađen je plan zaštite i unapređenja Parka prirode, a plan gazdovanja je prilagođen propisima zaštite prirode.
Vlasnici poseda dužni su da duž obale oslobode prolaz za tehničku stazu (za obeležavanje, kontrolu čuvarske službe, za istraživanje itd.).
Staralac Parka prirode je JP "Komunalac" iz Bečeja. Preko svojih stručnjaka i čuvarske službe prati i nadzire dešavanja na području i pruža informacionu pomoć korisnicima. Prati populaciju retkih vrsta i organizuje njihovu zaštitu, preduzima mere za suzbijanje onih vrsta živog sveta koje ugrožavaju okolinu (npr. manjov).
Sarađuje sa udruženjima koji pomažu u raznim delatnostima.
 |
Svako je dužan da poštuje propise proistekle iz Pravilnika o unutrašnjem redu. Najvažniji su:
- tražiti saglasnost Staraoca za razne aktivnosti,
- molovi se grade od drveta ne veći od 20 m2 samo uz dozvolu Staraoca
- zabranjeno je menjati morfologiju terena
- sportski ribolov se ne može obavljati u delovima područja na kojima su postavljene oznake o zabrani
- za kontrolu dokumenata nadležni su čuvari
- za prijavljene grupne posete Staraoc obezbeđuje vodiča
- od 01.01.2011. koristi će se plovila samo na elektro pogon
- zabranjeno je korišćenje vanbrodskih motora jačih od 2,9 kW
- zabranjen je istovar otpadaka i bilo koja druga vrsta delatnosti koja zagađuje okolinu
- tražiti saglasnost Staraoca za razne aktivnosti,
- molovi se grade od drveta ne veći od 20 m2 samo uz dozvolu Staraoca
- zabranjeno je menjati morfologiju terena
- sportski ribolov se ne može obavljati u delovima područja na kojima su postavljene oznake o zabrani
- za kontrolu dokumenata nadležni su čuvari
- za prijavljene grupne posete Staraoc obezbeđuje vodiča
- od 01.01.2011. koristi će se plovila samo na elektro pogon
- zabranjeno je korišćenje vanbrodskih motora jačih od 2,9 kW
- zabranjen je istovar otpadaka i bilo koja druga vrsta delatnosti koja zagađuje okolinu
 |
Režim zaštite II (drugog) stepena je od prioritetnog značaja za našu okolinu.
Prema Zakonu o zaštiti životne sredine režimom zaštite II (drugog) stepena ograničava se i strogo kontroliše korišćenje prirodnih resursa.
Režim zaštite II (drugog) stepena obuhvata šire prostore pod trskom, tu se nalaze staništa prirodnih retkosti, za koje se kao mere zaštite primenjuju odredbe Uredbe o zaštiti prirodnih retkosti (Sl. glasnik RS, br. 50/93). Tršćaci predstavljaju značajne prostore za gnežđenje i mrest te na tim mestima treba neometano da se odvijaju prirodni procesi.
Za pregled cele galerije slika kliknite na bilo koju sliku!
Prema Zakonu o zaštiti životne sredine režimom zaštite II (drugog) stepena ograničava se i strogo kontroliše korišćenje prirodnih resursa.
Režim zaštite II (drugog) stepena obuhvata šire prostore pod trskom, tu se nalaze staništa prirodnih retkosti, za koje se kao mere zaštite primenjuju odredbe Uredbe o zaštiti prirodnih retkosti (Sl. glasnik RS, br. 50/93). Tršćaci predstavljaju značajne prostore za gnežđenje i mrest te na tim mestima treba neometano da se odvijaju prirodni procesi.
Za pregled cele galerije slika kliknite na bilo koju sliku!
Нема коментара:
Постави коментар